Fudbalski klub Crvena zvezda predstavlja jednog od najznačajnijih evropskih klubova kada je u pitanju učestvovanje u međunarodnim takmičenjima. Crveno-beli su više puta upisani zlatnim slovima u istoriji evropskog fudbala. Ne samo da je naš klub osvajao Kup evropskih šampiona i Interkontinentalni kup, dva puta bio pobednik Mitropa kupa (Srednjeevropski kup), učestvovao u prvoj Ligi šampiona, igrao finale Kupa UEFA, ostaće zapamćeno da je više puta nastupao i u samim završnicama međunarodnih takmičenja.
Prvo učestvovanje u nekom od evropskih kupova, crveno-beli su zabeležili u Mitropa kupu 1956. godine. Mitropa kup je prvo međunarodno klupsko takmičenje koje je osnovano 1927. godine i postojalo je do 1992. Mitropa kup je formiranjem Kupa UEFA počelo da gubi na svom značaju, a umesto nacionalnih šampiona, jedan period učesnici ovog takmičenja bili su pobednici nacionalnih Drugih liga.
Te 1956. godine, crveno-beli fudbaleri su odigrali dva susreta sa mađarskom ekipom Lobogo iz Budimpešte (današnji MTK) i eliminisani rezultatima 1:1 i 3:5.
Sezonu 1956/57 obeležio je i prvi nastup našeg kluba u Kupu evropskih šampiona. Osvajanjem treće po redu titule u domaćem šampionatu, fudbaleri Crvene zvezde su dobili priliku da se takmiče sa najboljim evropskim ekipama. U 1/8 finala savladana je ekipa holandskog Rapid Harlema (3:4; 2:0), u 1/4 finala slabija je bila bugarska ekipa CDNA Sofija (3:1; 1:2), da bi u polufinalu Fiorentina zaustavila pohod nakrov Evrope (0:1; 0:0).
Naredna sezona 1957/58 donela je nove borbe u KEŠ-u- Padali su Stad
Didelanž iz Luksemburga (5:0; 9:1), švedski Norčeping (2:2; 2:1), da bi u 1/4 finala bolji bili fudbaleri Mančester junajteda (1:2; 3:3). Revanš susret sa „Bezbijevim bebama“ ostao je upamćen po avionskoj nesreći u Minhenu u kojoj je poginula nekolicina fudbalera engleskog velikana.
1958. godina donela je prvi veliki uspeh u međunarodnom takmičenju. Crvena zvezda je osvojila Mitropa kup pobedama nad čehoslovačkom Duklom (2:0; 0:0), Lokomotivom iz Sofije (4:4; 1:0), beogradskim Radničkim (0:0; 2:1), a u finalu je pala još jedna čehoslovačka ekipa Ruda Hvezda (4:1; 3:2).
Sezona 1961/62 donela je učešće u polufinalu Kupa sajamskih gradova. Nepremostiva prepreka za novo evropsko finale bila je Barselona (0:2; 1:4), a do tog dvoboja padali su Bazel (1:1; 4:1), Hibernijan (4:0; 1:0) i Espanjol (1:2; 5:0).
U sezoni 1967/68 naši fudbaleri su ponovili uspeh iz 1958. godine. Ponovo su podigli trofej namenjen pobedniku Mitropa kupa, koji je tadanosio naziv Srednjeevropski kup. Put do trofeja vodio je preko Đera (3:0; 1:3), Intera iz Bratislave (3:0; 2:3), Ujpešt Dože (0:1; 4:1) i Spartaka iz Trnave (0:1; 4:1).
Do narednog velikog evropskog uspeha, naš klub je čekao do sezone
1970/71. Ni danas nikome u Crvenoj zvezdi nje jasno kako je izgubljen polufinalni susret u Atini, a realno te sezone Zvezda je već bila viđena kao evropski šampion. Redom su padali Ujpešt Doža (0:2; 4:0), UTA Arad (3:0; 3:1) i Karl Cajs Jena (2:3; 4:0). U prvom polufinalnom susretu Marakana je videla rapsodiju protiv Panatinaikosa i pobedu od 4:1, da bi u Atini došlo do senzacionalnih 0:3. I danas stoji priča da su naši fudbaleri bili otrovani hranom pred sam susret.
Novo evropsko polufinale viđeno je u sezoni 1974/75. U Kupu pobednika kupova pao je i veliki Real Madrid, a put do polufinala izgledao je ovako. Padali su: solunski PAOK (0:1; 2:0), Avenir iz Luksemburga (6:1; 5:1), i već pomenuti Real (0:2; 2:0 – 6:5). U polufinalu isprečio se mađarski velikan Ferencvaroš (1:2; 2:2), a ostaje zapamćeno da je beogradskom susretu prisustvovalo rekordnih 110.000 navijača.
Sezona 1978/79 bila je najuspešnija u istoriji našeg kluba sve do trijumfa u
Bariju i Tokiju. Te sezone je samo sudija u revanšu finalnog susreta sprečio naš klub da osvoji Kup UEFA. Put do velikog finala vodio je preko Dinama iz Berlina (2:5; 4:1), Sportinga iz Hihona (1:0; 1:1), Arsenala (1:0; 1:1), Vest Bromvič Albiona (1:0; 1:1) i berlinske Herte (1:0; 1:2). U finalu isprečili su se Borusija iz Menhengladbaha i pomenuti sudija revanš suserta. Posle nemačkih 0:1, u Beogradu je postignut rezultat 1:1, a Nemci su gol za trofej postigli iz izmišljenog jedanaesterca.
Čitava naredna decenija protekla je u relativno skromnim evropskim rezultatima, ako se pod tim podrazumevaju četvrtfinala u sezonama 1980/81-KEŠ poraženi od Intera (1:1; 0:1), 1981/82-KEŠ poraženi od Anderlehta (1:2; 1:2), 1985/86-KPK poraženi od Atletiko Madrida (0:2; 1:1) i 1986/87-KEŠ poraženi od Real Madrida (4:2; 0:2).
Sezona 1988/89 pokazala je da Crvena zvezda stvara tim za evropsku šampionsku titulu. Iako je naš klub te sezone poražen već u 1/8 finala mnogi evropski poslanici su tvrdili da ekipa predvođena Draganom Stojkovićem Piksijem ima potencijal za sam vrh. U 1. kolu lako je eliminisan irski Dandalk (5:0 ; 3:0), a zatim je sledio neverovatan dvomeč sa Milanom. Nakon milanskih 1:1 usledio je revanš na Marakani. Zvezda je Piksijevim golom vodila 1:0 i imala igrača više na terenu, ali je zatim usledila nezapamćena magla u Beogradu i susret je početkom drugog poluvremena prekinut. Odigran je novi susret dan kasnije i ponovo je postignut rezultat 1:1. Izvođenjem penala, budući osvajač KEŠ-a ekipa Milana je slavila rezultatom 4:2. Našem klubu je ostalo da propuštenu priliku nadoknadi dve godine kasnije.
Šta reći o sezoni 1990/91. Slika na kojoj Stevan Dika Stojanović drži trofej namenjen prvaku Evrope sve govori. A do tog trenutka momci u crveno-belom redom su izbacivali Grashopers (1:1; 4:1), Rendžers (3:0; 1:1), Dinamo Drezden (3:0; 2:1) i Bajern Minhen (2:1; 2:2)
. Pokušati da se ta sezona opiše rečima gotovo je nemoguće. Mlađi će morati da potraže te utakmice na internetu i pokušaju da osete ono što je veliki broj nas doživeo. Kulminacija se dogodila u Bariju 29. maja oko 22:30 časova. Naša „Kobra“, Darko Pančev je uzeo loptu, a onda je usledio Milojko Pantić: „Darko
Pančev i Olmeta, Darko Pančev i …, goooool, …, Crvena zvezda je šampion Evrope, Crvena zvezda je pobednik Kupa evropskih šampiona, Darko, Darko, Darko,… zlatna kopačka Evrope pozlatila je naš crveno-beli tim“. Današnji predsednik kluba Vladan Lukić je proveo finalni susret na klupi za rezervne igrače.
Nakon evropske titule Crvena zvezda je naredne sezone učestvovala u prvoj Ligi šampiona. Prve dve runde novog takmičenja bile su kvalifikacione, a naši momci su bili bolji od Portdauna iz Severne Irske (4:0; 4:0) i kiparskog Apolona iz Limasola (3:1; 2:0). U grupnoj fazi usledili su mečevi sa Sampdorijom (0:2; 1:3), Anderlehtom (3:2; 2:3) i Panatinaikosom (2:0; 1:0). Nakon tih susreta na tabeli je prva bila Sampdorija sa 8 bodova, Crvena zvezda i Anderleht su imali po 6, a Panatinaikos 4 boda. Sistem takmičenja prve Lige šampiona bio je takav da samo pobednik grupe ide direktno u finale koje je te sezone odigrano na Vembliju. Ostaje žal što su naši fudbaleri zbog sankcija sve utakmice odigrali van Beograda i Srbije. U suprotnom, svi se slažu da bi smo prisustvovali još jednom finalu.
Te sezone Crvena zvezda je kao evropski šampion igrala i finale Interkontinentalnog kupa u Tokiju sa prvakom Južne Amerike, čileanskom ekipom Kolo kolo i golovima Jugovića 2 i Pančeva slavila sa ubedljivih 3:0, a u Super kupu Evrope sastali smo se sa pobednikom KPK-a Mančester junajtedom. Iako su bila predviđena dva susreta, zbog sankcija je odigran samo jedan meč i to u Mančesteru. Domaćin je slavio sa 1:0, a ostaje upamćeno da je golman Milojević u 3. minutu odbranio jedanaesterac i da su se naši fudbaleri ispromašivali u tom susretu i na kraju poraženi iakosunadigrali Mančester na Old Trafordu.
Godine sankcija i ratova odvojile su našu Crvenu sezonu od Evrope sve do
sezone 1995/96. Povratak na međunarodnu scenu je bio više nego bolan. U kvalifikacijama za Kup UEFA, crveno-beli su poraženi od švajcarskog Ksamaksa (0:1; 0:0).
Zatim su usledile teške međunarodne sezone:
– 96/97 KPK: Harts (0:0; 1:1), Kajzerslautern (0:1; 4:0), Barselona (1:3; 1:1);
– 97/98 KPK: HJK Helsinki (0:1; 3:0), Ekeren (2:3; 1:1);
– 98/99 Kup UEFA: Kolheti (4:0; 7:0), Rotor (2:1; 2:1), Mec (2:1; 1:2-4:3), Lion (1:2; 2:3);
– 99/00 Kup UEFA: Nefči (3:2; 1:0), Monpelje (0:1; 2:2);
– 00/01 Kup UEFA: Lester siti (1:1; 3:1), Selta (1:0; 3:5);
– 01/02 LŠ: Omonija (1:1; 2:1), Bajer Leverkuzen (0:0; 0:3), Kup UEFA: CSKA Kijev (2:3; 0:0);
– 02/03 Kup UEFA: Kairat (2:0; 3:0), Kjevo (0:0; 2:0), Lacio (0:1; 1:1)
– 03/04 Kup UEFA: Nistru (5:0; 3:2), Odenze (2:2; 4:3), Rozenborg (0:0; 0:1)
– 04/05 LŠ: Jang bojs (2:2; 3:0), PSV (3:2; 0:5), Kup UEFA: Zenit (0:4; 1:2)
U sezoni 2005/06, naš klub je konačno uspeo da se plasira u grupnu fazu jednog evropskog takmičenja. Pobedama nad hrvatskim Interom iz Zaprešića (3:1; 4:0) i Bragom (0:0; 1:1), Zvezda se plasirala u Ligu kupa UEFA. Usledili su mečevi sa Bazelom (1:2), Tromzom (1:3), Romom (3:1) i Strazburom (2:2). Upravo je poslednji susret u Francuskoj i pogodak koji je primljen u zaustavnom vremenu sprečio naš klub da zaigra i na proleće u
Evropi.
Sezona 2006/07 je ponovo bila slaba. U kvalifikacijama za Ligu šampiona savladan je Kork siti (1:0; 3:0) i zabeležen poraz od Milana (0:1; 1:2), a u Kupu UEFA, češki Liberec je bio bolji (0:2; 1:2).
Sezona 2007/08 je donela novu grupnu fazu Kupa UEFA. Nakon ispadanja u kvalifikacijama za LŠ, Levadija (1:0, 1:2) i Rendžersa (0:1; 0:0), crveno-beli su za plasman u Ligu UEFA savladali poljski Groclin (1:0; 1:0). U grupi je usledio potop. Bajern Minhen (2:3), Aris (0:3),
Bolton (0:1) i Braga (0:2) i time poslednje mesto u grupi bez bodova.
Sezona 2008/09 je obeležena ispadanjem u kvalifikacijama za LŠ od APOEL-a sa Kipra (2:2; 3:3), a u prethodnoj 09/10 zabeleženi su trijumfi protiv slovenačkog Rudara (1:0; 4:0) i Dinama iz Tbilisija (0:2; 5:2) i poraz od praške Slavije (0:3;2:1) u okviru Lige Evrope.
Nakon neuspeha i u tekućoj sezoni, poraz od Slovana iz Bratislave (1:2; 1:1), ostaje nada daće naš klub predvođen Robertom Prosinečkim od naredne sezone ponovo u Evropi zauzimati mesto koje mu pripada.
Moram napomenuti da navedene međunarodne sezone ne predstavljaju sva učešća u Evro kupovima naše Zvezde, već samo izbor iz naše bogate istorije.
2 comments
Prema tome zivim svakij dan sa finalom u Bari 29 maja 1991.Proti Olimpika iz Marseji: Nula nula u regularnom i dalije,i potom 11 sterci: Prosinecki,Binic,Belodedic,Mihajlovic i Pancev pobedili Kup sampiona Evrope.Naj vecer za mene.
Звезда срушила Реал,Бенфикa,Милан,Панатинаjkos, Динамо Дрезден,Спортинг Хихон,Вест Бромич Альбион,Арсенал,Херта Берлин,Ранжерс,Динамо Берлин,Грасшоперс,Андерлехт,Базел,Баjeрн Минхен,Коло Коло Сантиjаго!!!!!!!!!! Слава Звезде на увек!